Odabir pijemontejskih poslovica, izreka i idioma koji se najviše koriste u Pijemontu, uključujući prijevod na talijanski jezik kao svjedočanstvo mudrosti svoga naroda.
Pijemontetski idiomi
- Val pusè na bóna làpa, što na bóna sàpa. (Vrijedi imati dobar jezik nego dobru motika)
- Taula je nen već. (Ne ostari se za stolom)
- Ghè mia na bèla scarpa, c'la postani moj na sciàvata. (Nema lijepe cipele koja ne postane papuča)
- Avar l'è pej del crin, l'è mac bun dop mort. (Miser je poput svinje, dobar je tek nakon smrti)
- Ja ću ostati sunce i suze. (Žensko oružje su jezik, nokti i suze)
- Dentura pada, fortun-a s-ciassa. (Rijetki zubi, gusta sreća)
- A l'é mej sté citu, što je zadovoljstvo. (Bolje je šutjeti, nego govoriti gluposti)
- Ël furmagg a disnè l'è ili, marenda argent, pila la la seira. (Sir je zlatan za ručak, srebro za međuobrok, olovo za večeru)
- A l'è brùt a serve, ali pì brùt fese služi. (Tužno za služenje, ali tužnije za posluživanje)
- Doe fomne i nigdje nije obožavatelj. (Dvije žene i guska čine tržište)
Preporučena čitanja- Hebrejske poslovice: izreke i idiomi
- Eskimo poslovice: izreke i idiomi
- Rumunjske poslovice: izreke i idiomi
- Poslovice o sreći: narodne izreke
- Kalabrijske poslovice: izreke i idiomi
- Le busie a sùn cùm j sop, c'acunosu da luntan. (Laži poput lupeža ističu se izdaleka)
- El diau a l'è gram jer je veg. (Đavo je loš jer je star)
- Murusa a l'é lait, spusa l'lé bur, fumna l'é furmagg dur. (Djevojka je mlijeko, mladenka je maslac, žena je tvrdi sir)
- Omna sensa fumna a l'é 'n caval sensa brila, a fumna sensa l'om sam l'é na barca sensa timun. (Muškarac bez žene je konj bez mostova, a žena bez muškarca je čamac bez kormila)
- A fase larg cuntes stvari j autri. (Zgodno za pravljenje stvari drugih ljudi)
- Od 'n sac' d carbun, peur nen sorti 'd brašna. (Iz vreće ugljenog brašna ne može izaći)
- A-i va régola e mësura fin-a a bèive čisto doba. (Potrebno je pravilo i mjerenje čak i ako pijete čistu vodu)
- Svako ko se pobrinuo za njih na konju, zaslužuje nešto. (Tko ne vodi računa o svom konju, zaslužuje ići pješice)
- Ja sam roditelj. (Prijatelj je bolji od deset rođaka)
- Cun d's stras i d'Tacting lijepa matrans nastaje. (S krpama i nekim mrljama izvuče lijepog momka)
Pijemontejske izreke
- Tko u l'àà vidi Torino i nen la Venaria l'à cunusú more i nen la fia. (Tko je vidio Torino, a ne La Venaria poznavao je majku, a ne kćer)
- Kao peur nen beivi i subiè. (Ne možete piti i zviždati)
- Chi pasa Po pasa Doira (Tko prijeđe Po, može preći i Doru. (To jest, oni koji prevladaju velike poteškoće, mogu savladati i malu)
- Gnanca ja mogu bogio la coa par gnent. (Čak ni psi nimalo ne mašu repom)
- Firb cmè Gribùja che pri nen nagriza sascundiva mrav i Ariane. (Pametno kao Gribuglia koji se sakrio u potoku da se ne bi namočio)
- vinL vin pì bun al´è cu ch beas cun ij amis. (Najbolje je vino koje pijete s prijateljima)
- Ij fieuj sin kao ij dij dlaku: na mreži od istess izgleda i iz istessa mare, ali i na j'è nen un midem. (Djeca su poput prstiju ruke: rođena su od istog oca i od iste majke, ali nema jedne identične drugoj)
- Na ris al nassa int l'aqua i 'l mora int al vin. (Riža se rađa u vodi, a umire u vinu)
- Ij fieuj, sin na kavagni 'smetnje i en sestin ed piasì. (Djeca su košarica neugodnosti i košarica užitaka)
- A l'è mac le muntagne c'aancuntru nen. (Samo planine se ne susreću)
- Tko je uvijek bolestan, posljednji je čuo. (Tko je uvijek bolestan, posljednji je umro)
- S 'at veuri vivi i sta san, od udaljenih roditelja. (Ako želite živjeti zdravo, držite se podalje od rodbine)
- Al mund l'è cùmè arka od Noaha, tonti besci i pooch òman. (Svijet je poput Noine arke, mnogo zvijeri i malo ljudi)
- Ja sam vissi s'amparu bez učitelja.(Glasovi se uče bez gospodara)
- Po cijenu njih, oni su kativ u kojem su dobri. (To košta više biti loše, nego biti dobar)
- Pulenta a fa quatr mesté: serv da mnestra, serv da pan, 'mpiniss la pansa i scauda' ja čovjek. (Polenta radi četiri obroka: služi kao juha, služi kao kruh, puni trbuh i grije ruke)
- Tko je poslao i kušao, da uživa svu ljubav prošlosti. (Oni koji čuju i šute u miru uživaju u cijelom svijetu)
- Kao komensa meuire i nass. (Počinješ umrijeti kad se rodiš)
- Piemontèis fàuss i cortèis. (Lažni i uljudni Pijemontejčan)
- Ako želite bastejsu, jaj jadan andrejvu tuti a carosa. (Da su želje bile dovoljne, svi bi siromašni pošli u kočiju)
Pijemontetske poslovice
- Tri cuse duluruse 'nta famija:' l furnel c'a fuma, 'cuert c'a pieuva, fumna c'a crija. (Tri su stvari bolne u obitelji: dimnjak koji puši dim, krov koji propušta kišu i žena koja vrišti)
- Lòn chäs čini za ij fieuj kao fa nen za gniun 'd ij autri. (Ono što se radi za djecu to se ne radi za bilo koga drugoga)
- Le bele fomne a l'an semper rason. (Lijepe žene su uvijek u pravu)
- Ja bih oštetio treuvu nikad iz alogga. (Pogrešno nikad ne nađe smještaj)
- A l'é pu facil spusese mal, koji je dobro jeo. (Lakše je sklopiti brak nego jesti dobro)
- Haag je pazijski spessiàri. (Češnjak je seljački ljekarnik)
- Dva mrava i dva gotova mraka obožavatelja su dobra fraza. (Dva oraha u vreći i dvije žene u kući prave veliki reket)
- Ljubav i sranje sin doe canaje: jedemo el cheur i l'àutra le muraje. (Ljubav i sranje dva su nestašna: jedan korodira srce, a drugi zidovi)
- Önca l'àcua sönta misciaa cùm la teara sönta, fà paciòc. (Sveta voda pomiješana i sa svetom zemljom u obliku blata)
- Par paghè e mori j seèep temp. (Uvijek postoji vrijeme za plaćanje i umiranje)
- Ai pulitich gh'intarèsa la sgent, cùmè ai pülas i cöögn. (Političarima je stalo do ljudi, poput pasa buva)
- Brightan na pobožnoj torbi je život, dona at je pija tute i doe. (Brigade uzimaju vašu torbu ili život; žena ih uzima oboje)
- L'aso 'd Cavor kao lauda da sol. (Cavour magarac hvali sebe)
- A ssasa duv je a snas, ali je ssasa pa 'nduv a smeuir. (Znamo gdje smo rođeni, ali ne znamo gdje umiremo)
- Svaki put na druže, svaki fumna 'n om. (Za svaki vijak stup, za svaku ženu muškarca)
- A-i-nije ljepša od 'na facia cuntenta. (Ništa nije ljepše od sretnog lica)
- Na ca sensa fomna a l'è na ca senssa lampiona. (Kuća bez žene je ugasila fenjer)
- U Pifaniji su dani oluje. (U Epifaniji dani postaju sve duži ritmom mrava)
- A-i je gnun malan pes što na fomna grama. (Nema gore bolesti od lošeg supruga)
- Prvo u Mortari, za Fossana i za Marsiju. (Prvo u Mortari, zatim u Fossanu, a zatim u Marseilleu)
- Cativa lavera a treuva nikad bon-a péra. (Loša perilica nikad ne nađe dobar kamen)
- Ja ću biti bon kada je prepreka da budem bela. (Vino je dobro kad je domaćica lijepa)
