Sofija (Bugarska): što vidjeti


post-title

Što vidjeti u Sofiji, itinerar uključuje glavne spomenike i znamenitosti, uključujući katedralu Aleksandra Nevskog, crkvu Svete Sofije i Arheološki muzej.


Turističke informacije

Glavni grad Bugarske, jedan od najstarijih u Europi, Sofija je smještena u zapadnom dijelu zemlje, u širokoj dolini na nadmorskoj visini od 550 metara, u podnožju sjeverne padine masiva Vitose, dostupnom od centra grada, također preko žičare u okruzima Simeonovo i Dragalevci.

Osnovani od strane Tračana s imenom Serdica u sedmom stoljeću prije Krista, Sofija čuva izvanredna osmanska i pravoslavna vjerska svjedočanstva, u povijesnom centru lako se posjećuje pješice, nalazi se većina lokaliteta od povijesnog i umjetničkog interesa, dok se u predgrađu Boyana nalazi istoimena crkva sa svojim dragocjenim freskama, koja se smatra jednim od najcjelovitijih i savršeno očuvanih spomenika tipičnih za srednjovjekovnu istočnoeuropsku umjetnost.


Budući da se Sofija razvijala uglavnom od kraja devetnaestog stoljeća, opći izgled uglavnom je moderan, s nekim zgradama izgrađenim po sovjetskom modelu.

Što vidjeti

Katedrala Aleksandra Nevskog, sagrađena između 1882. i 1912. u neovizantijskom stilu i koja pripada Bugarskom pravoslavnom patrijarhatu, posvećena je hrabrom i svetom ruskom knezu, koji je živio u trinaestom stoljeću, a kojem je središnji oltar posvećen.

Druga dva oltara unutar katedrale nazvana su po Svetom Borisu, knezu koji je kršćanstvo donio u Bugarsku, a drugi su sveci Ćiril i Metod, izumitelji ćirilice.


Muzej ikona, smješten u kripti, čuva više od 300 ikona i zidnih freski koje prikazuju razvoj ikonopisa.

Oko 8 km jugozapadno od Sofije, nalazi se Bojanska crkva, koja predstavlja jedno od najdragocjenijih bogatstava Bugarske.

Mala je srednjovjekovna kultna građevina koja je nakon što je 38 godina bila zatvorena za javnost, obnovljena i ponovo otvorena za javnost 2000. godine.


Crkva Boyana najpoznatija je po svojim finim freskama iz trinaestog stoljeća, koje prikazuju prizore iz Biblije i živote svetaca.

U prošlosti je bilo 70 džamija u Sofiji, ali džamija Banya Bashi jedina je u funkciji.

Preporučena čitanja
  • Varna (Bugarska): što vidjeti
  • Bugarska: korisne informacije
  • Sofija (Bugarska): što vidjeti

Ime znači mnogo kupališta, zapravo vani su ostaci hamama, koji je bio izvorna turska kupelj.

Dizajnirao ga je 1576. godine Mimar Sinan, najveći osmanski arhitekt, a sagradio je i sultansku Selimovu džamiju u Edirneu i Plavu džamiju u Istanbulu.

Najljepši dio džamije je strop s kupolom, vraćen svom izvornom dizajnu nakon pada komunizma.

Terme di Sofija nalaze se ispred džamije i izgrađene su između 1911. i 1913. godine, u njihovoj blizini nalaze se prirodni izvori tople mineralne vode, mjesto na koje stanovnici obično odlaze puniti boce vodom, posebno u zimskom vremenu.

Ime grada duguje Crkvi Santa Sofije, koja datira iz šestog stoljeća i izgrađena je na mjestu prethodnih zgrada.

Pod osmanskom vlašću pretvorena je u džamiju, originalne freske iz dvanaestog stoljeća uništene su i minaret je dodan.

Kasnije je bila oštećena potresima, a nakon oslobođenja obnovljena je 1878. i obnovljena kao crkva.


Naknadne obnove, koje su započele nakon 1900. godine, vratile su baziliku u svoje drevne oblike.

Rotonda di San Giorgio najstarija je građevina, podignuta u četvrtom stoljeću kao rimski hram.

Pažljivom obnovom otkrivena su tri sloja izvrsnih srednjovjekovnih freski koje ukrašavaju kupolu, skrivenu žbukom tijekom petsto godina osmanske vladavine.

Rotonda di San Giorgio okružena je iskopinama koje su otkrile ruševine Serdice iz rimskog doba.

Središnja sinagoga Sofije najveća je sefardska sinagoga u Europi.

Dizajnirana od austrijskog arhitekta Grunagera, zgrada u španjolsko-mavarskom stilu izgrađena je po uzoru na bečku sinagogu, koju su nacisti uništili.


U židovskom povijesnom muzeju smještenom u maloj zgradi koja se nalazi iza Centralne sinagoge nalazi se stalna izložba o povijesti bugarskih Židova tijekom strahota Drugog svjetskog rata i istrebljenja šest milijuna Židova od strane nacista.

U Nacionalnoj umjetničkoj galeriji, smještenoj u zgradi koja je nekoć bila carska rezidencija, nalazi se najveća zbirka radova koje su stvorili bugarski umjetnici, kao i brojne srednjovjekovne slike.

Nacionalni arheološki muzej zaslužuje posjetiti ako samo zbog posebnosti zgrade u kojoj se nalazi, a to je velika kamena građevina koja datira iz petnaestog stoljeća, a koja se koristila kao džamija u osmansko doba.

Većina je djela u muzeju trakijskog, grčkog i rimskog podrijetla, a tu je i mozaik izvađen iz poda crkve Santa Sofije.

CRKVA KOJA JE U STVARI DZAMIJA? (Ožujak 2024)


Oznake: Bugarska
Top