Odabir sicilijanskih poslovica, izreka i idioma koji se najviše koriste na Siciliji, uključujući prijevod na talijanski jezik kao svjedočanstvo mudrosti njezina naroda.
Sicilijanski idiomi
- Zatvori, bolesti i gluposti, pogledajte zborove prijatelja. (U zatvoru, u bolesti i potrebama, vide se srca prijatelja)
- Zoccu sad sisa veni lu tempu ca si ddisia. (Ono što je sada prezirano jednoga će dana biti poželjno)
- Ccu prijatelji i ccuparents, "akatrija i" vinniri nienti. (S prijateljima i rođacima nemojte ništa kupovati ili prodavati)
- Uomu od panza uomu sustanza. (Trbušni čovjek, supstan čovjek)
- Cu 'è picciottu è riccu. (Tko je mlad, bogat je)
- U venniri je priroda jer ažurira tamne optužbe. (Petak je prirodan, kako dan prolazi, tako i umire)
- Cu avi lingua stiže u Rim. (Tko ima jezik stiže u Rim)
- Poštovanje se mjeri, kamo ga nosite. (Poštuje se odmjereno, tko god je donese, prima je)
- Cu bonu simina, megghiu arricogghi. (Tko dobro sije, najbolje žetvu)
- U lupu lošeg držanja jer djeluje optužujući penza. (Nepošteni vuk misli drugima što bi mogao učiniti)
Preporučena čitanja- Hebrejske poslovice: izreke i idiomi
- Eskimo poslovice: izreke i idiomi
- Rumunjske poslovice: izreke i idiomi
- Poslovice o sreći: narodne izreke
- Kalabrijske poslovice: izreke i idiomi
- Cu kampanja pava e cu mori je kunnutu. (Onaj koji živi plaća i tko umire "laže")
- Sve cunsigghi pìgghia, ali u to nun u lassari. (Poslušajte sve savjete, ali ne odustajte od svoje ideje)
- Cu kampanja vecchiou je gotova. (Tko živi postaje star)
- Triulu 'nsigna u chianciri. (Pateći podučavaju ili plaču)
- Cu lassa a vecchia ppà nova nalazi se još gore. (Tko ostavi staro za novo, bit će ozlijeđen.)
- Teniri na vipera unutar rukava. (Podiže zmiju u dojku)
- Aceddu 'nta la aggia ne pjeva puri amuri, već više zraka. (Ptica u kavezu ne pjeva iz ljubavi, nego iz bijesa)
- Takav patri ei figghiu. (Kao otac poput sina)
- Voda, cunsigghiu i sol to cu n'addumanna `n ci nni dari. (Voda, savjet i sol ne daju nikome tko vas ne pita)
- Takve majke, takva fighia, idu 'bbiassi' nta larigghia. (Kao majka, poput kćeri, bacila bih te na roštilj)
- Ucca je quantu n'aneddu, jedete turriju, palače i kastedu. (Usta su isto koliko i prsten, ali jedete kule, palače i dvorci)
- Spi pika i obogatit ćete se, para pika i 'nzirtirai, tipkača i campirai. (Trošite malo i obogatit ćete se, malo razgovarati i to će biti najbolji izbor, jesti malo i dugo živjeti)
- Amuri sestre čuju cunsigghi. (Ljubav ne čuje savjete)
- Više se plašite vrana i sijete linusu, a ne putissimu aviri la cammisa. (Ako zbog straha od vrana ne posadimo posteljinu, majicu ne bismo mogli imati)
- Pignata vaddata koju nikad ne ispraznite. (Pan je gledao da nikada ne ključa)
- Simina ventu i ricpesta timpesta. (Sijao vjetar i žeti oluju)
- Aspitrari i non veniri, jiri a tavula i non manciari, jiri ili lettu i non durmiri su` tri penise muririja. (Čekati nekoga tko ne dođe, otići za stol i ne jesti, ići u krevet i ne spavati su tri boli zbog kojih će umrijeti)
- Scàcciti juncu ca prolazi Kinu. (Nagni se nad naletom jer poplava prolazi)
- Attack lu sceccu unni letovi u patruni. (Vezati magarca tamo gdje gospodar želi)
- Obogačite se dobrim ukusom, siromašite se chistuom. (Obogaćuje se, zadovoljavajući se "onim što je dobro", osiromašio je radoznalošću "to je ono".
Sicilijanske izreke
- Bon tempu i malu tempu, nun dura tuttu tempu. (Dobro i loše vrijeme ne traju uvijek)
- Kad je kruška zrela pada sama od sebe. (Kako vrijeme prolazi, situacije se razjašnjavaju same od sebe)
- Zatvori, bolesti i gluposti, pogledajte zborove prijatelja. (U zatvoru, u bolesti i potrebama, vide se srca prijatelja)
- Quannu u diavulu saveznici lete oružjem. (Kad te vrag laska, on želi dušu)
- Ccu prijatelji i ccuparents, "akatrija i" vinniri nienti. (S prijateljima i rođacima nemojte ništa kupovati ili prodavati)
- Quannu lu jardinu i siccu, abbivira. (Kad je vrt suh, zalijeva se)
- Cu 'è picciottu è riccu. (Tko je mlad, bogat je)
- Quannu jezik leti parrari, prvo lu cori to dumannari. (Kad jezik želi govoriti, prvo mora pitati srce)
- Cu avi lingua stiže u Rim. (Tko ima jezik stiže u Rim)
- Quannu amuri letovi, pronađite loku. (Kad ljubav želi, pronađite kako to učiniti)
- Cu bonu simina, megghiu arricogghi. (Tko dobro sije, najbolje žetvu)
- Quannu the furtuna glasuje svako dobro. (Kad sreća okrene leđa, svi prijatelji odlaze)
- Cu kampanja pava e cu mori je kunnutu. (Onaj koji živi plaća i tko umire "laže")
- Prije 'parari žvače riječi. (Prije govora žvaće riječi)
- Cu kampanja vecchiou je gotova. (Tko živi postaje star)
- U kući je svaki pas. (Svaki se pas u svojoj kući osjeća kao lav)
- Cu lassa a vecchia ppà nova nalazi se još gore. (Tko ostavi staro za novo, bit će ozlijeđen.)
- Occhiu ca non viri, cori ca non doli. (Oko koje ne vidi, srce koje ne boli)
- Vrh Cu čini muddichi. (Tko jede, čini mrvice)
- Ili vam nedostaje juha ili imate prozor. (Ili pojedi ovu juhu ili se baci kroz prozor)
- Cu mania non pinia. (Tko ima ruke u tijestu, dobro je)
- Nun ludari la jurnata dark nun sirata. (Ne hvalite dan ako večer nije prošla)
- Cu n 'arrisica na' arrussica. (Tko ne rizikuje, ne rozika)
- Ne postoji sabitu bez sulija i nema ženke bez amura. (Nema subote bez sunca i nema žene bez ljubavi)
- Cu´ nesci, arrinesci. (Tko izađe, uspije)
- Ne dolazite uvijek muggheri do latru. (Ne uvijek se lopova žena smije)
- Cu ne nenti ne sbagghia nenti. (Samo oni koji ne učine ništa ne griješe)
- Nema prumettiri i svetaca diuna niti carusi cudduruna. (Ne obećavajte dječacima post i svece i bunce)
- Cu pava prvo, jedi pisci fitusu. (Tko plati prvi, jede trulu ribu)
- Nuddu je pigghata si non resumigghia. (Ljudi su odabrani jer izgledaju slično)
Sicilijanske poslovice
- Prije svega, razmislite o uttimu suspira. (Tko ne razmišlja prije glume, na kraju samo mora uzdahnuti)
- Ne dozvolite nam da padnemo i zidimo. (Nemam gdje pasti i umrijeti)
- Cu spatti avi a megghiu parti. (Tko dijeli, ima najbolji dio)
- Non aiu mancu sol solira. (Nemam ni soli iz šejkerice soli)
- Cu pljune 'ncelu' nfacci ci tona. (Tko pljuje - bogohuljenje - u nebo, vraća nam se u lice)
- Božić ili suli i Uskrs ili tizzuni tannu su u pravim staggiuni. (Božić na suncu i Uskrs na hladnoći, onda je prava sezona)
- Cu u u spassu letovi visi na signal. (Tko želi provod, kupuje majmuna)
- Munti cù munti non sincontrunu nikad. (Planine se nikad ne susreću s drugim planinama)
- Čije su vinove loze i chianta, nikad vinije. (Tko ukloni vinovu lozu i ponovno je vinovu lozu, nikad ne žeti)
- Mercuri intra i simana foruma. (Srijeda u i tjedan van)
- Marti se ne ispričava niti odlazi. (Utorkom se ne ženite i ne odlazite)
- Megghiu l'ovu danas ca to iaddina dumani. (Bolje jaje danas nego kokoš sutra)
- Reci `rose` trnja. (Od 'trnja se rodiš' u ruži. Iz ruže se rodi trn, od trnja se rodi ruža)
- Malidittu u mummuriaturi, ali vrlo blizu da bude mumrijar. (Proklet oni koji pucaju, ali više onih o kojima pričaju)
- Dui su 'i putenti, cu avi molto e cu avi nenti. (Dvojica su snažna, oni koji imaju puno i oni koji nemaju ništa)
- Lu sazio nun cridi a lu dijunu. (Oni koji su zadovoljni ne vjeruju u post)
- Učini dobra i zaboravi ih, učini zlo i razmisli o tome. (Učini to dobro i zaboravi, učini to pogrešno i razmisli o tome)
- Lu gilusu mori curnutu. (Ljubomoran umire rogonja)
- Bradata ženka, mancu di luntanu kaže zbogom. (Bradata žena, čak ni izdaleka)
- Omu je lu fokus, a žena je stuppa; lu diavulu doći i otići. (Muškarac je vatra, žena je vuča, vrag dolazi i puše nas)
- Fimmina pilusa bona vinturusa. (Dlakava žena ima sreće)
- Dobar jezik, dobro oružje. (Dobar jezik, dobra duša)
- Geniu je licitirao. (Inteligencija čini ljepotu)
- Jao pinati znaš žlicu. (Nevolja u loncu zna im kašičicu)
- Žena, lu ventu i vintura pocu dura. (Žena, vjetar i sudbina ne traju)
- Dobra djevojka napravi kuću, luda se to riješi. (Dobra žena napravi kuću, luda ga uništi)
- Omu loše podnosi, comu djeluje na cussi 'penzi. (Čovjek loše savjesti, kako se ponaša tako misli)
- Amuri su musuratu, cu lu porta, havi purtatu. (Ljubav se mjeri, ko god je nosi, dobit će je natrag)
- Matinata čini jurnatu. (Jutro čini dan)
